WIP i Fiskalizacija 2.0. i arhiva eRačuna

Fiskalizacija 2.0.

Fiskalizacija 2.0, za one koji ne znaju, je državni projekt koji će nakon 01.01.2026. uvesti obvezu fiskalizacije B2B računa, te obvezu izdavanja i zaprimanja računa u digitalnoj formi, u obliku eRačuna. (B2B znači “Business to Business”, odnosno u prijevodu “Tvrtke prema tvrtkama”, dok pojam “fiskalizacija” definira obvezu da se i ti računi moraju elektronski dostavljati Poreznoj upravi.).  U ovom trenutku, Zakon je tek u fazi javnog savjetovanja, u formi “eSavjetovanja”, pa participirati s prijedlozima i komentarima, možemo baš svi.

Mi trenutno aktivno pratimo “eSavjetovanje” o prijedlogu ovog novog Zakona, i naravno, u WIP ERP ćemo ugraditi centraliziranu mogućnost i primanja i slanja eRačuna, označavanja plaćanja izdanih računa prilikom knjiženja izvoda u WIPu, potvrde primitka ulaznih računa, praćenje statusa izdanih računa (jeli ga primatelj odbio ili prihvatio), a kasnije i automatsko učitavanje u knjigau URA i kontiranja iz primljenih eRačuna, kao i mogućnost automatske izrade WIP primki-kalkulacija iz primljenih eRačuna. Postoji i mogućnost primanja izvoda s banke u e-formatu, pa ćemo i taj dio vremenom pokriti, u smislu automatskog i poluautomatskog knjiženja izvoda uz povezivanje stavaka.

Zakon donosi ogroman broj promjena, kako u tehnici dostavljanja računa, tako i u knjigovodstvenim evidencijama, budući da se neke evidencije ukidaju, te se i njihovi pandami uvode kao digitalni servisi – što na postojeći sustav, u malo vremena nameće velike izazove, pogotovo budući da se u ovom trenutku ne zna baš ništa o tehničkim detaljima koje je zakonodavac osmislio, pa niti načelno, čime programeri ne mogu niti osmisliti ili pripremiti bar insfrastrukturu, i tako i bez “karika koje nedostaju”, napraviti u ovom trenutku bar dio posla.

Dosadašnja arhiva e-Računa

Ovo je nova tema u odnosu na prethodni naslov o fiskalizaciji 2.0 …

Vjerojatno ste i sami svjedočili cijeloj pompi oko tzv. “arhive eRačuna”, koju je izazvao posrednik “Moj e-račun” time što je odjednom došao na ideju da naplaćuje pohranu “eRačuna” na njihovim serverima u formi “Arhive eRačuna” kao njihovog novog proizvoda.

Evo naših komentara :

1. budući da je WIP u stvari stvorio eRačune, WIP ih i dalje čuva sve u svojoj internoj (i besplatnoj) arhivi eRačuna. Oni nisu digitalno potpisani, jer je taj dio odradio “informacijski posrednik” nakon što mu je WIP dostavio eRačun, a sve kako svatko od Vas ne bi morao kupovati certifikat svakih 5 godina samo za tu namjenu, nego se koristi certifikat posrednika (prijenos povjerenja). Međutim, i takvi izdani računi, “bez vremenskog žiga” vam vrijede za čuvanje, a to znači da ih ne trebate preuzimati ili plaćati posredniku za to.

Drugi posrednik “Pondi”, odnosno “e-poslovanje”, ne naplaćuje arhivu, i koliko za sada znamo, niti ju neće naplaćivati.

(izvor da su i nepotpisani XML eRačuni dovoljni kao izvornici za čuvanje, je ovdje, izrečeno na savjetovanju HOKA, koji su prilično upućeni : HOK savjetovanje o eRačunima 03.2025.)

2. ulazni eRačuni, dakle one koje ste vi primili od nekoga u formi eRačuna, ne vrijede ako tom izdavatelju niste dali pisanu i ovjerenu potvrdu da Vam smije dostavljati račune u formi eRačuna. To bi dalje značilo, da ako Vam je netko dostavio račun u eRačun formi (XML datoteka s PDF vizualizacijom koja je injektirana u XML datoteci), a prethodno mu niste dostavili pisanu ovjeru, slobodno isprintajte vizualizaciju tog računa u PDF formi (što ste vjerojatno već i napravili), i čuvajte takav račun u papirnatoj formi.

Što je u stvari eRačun?

Vidjeli smo puno šuma u javnom prostoru, pa evo malo pojašnjenja.

eRačun je u stvari najobičnija tekstualna datoteka, koja ima ektenziju (ekstenzija je ono poslije točke u nazivu neke datoteke)  “XML” (kao što npr. Word ima “DOCX”).

U XML datoteci se nalaze svi podaci o računu koji su smješteni u tzv “tagove” (ili drugom terminologijom rečeno : “nodove”) (npr. <OIB>31134785829</OIB>). Tagovi su tu da odrede o kojem se podatku radi (kaže se da je XML samoopisan), ali i mjesto gdje počinje neki podatak, kao i mjesto gdje taj podatak završava (tzv. otvoreni i zatovreni tag). U našem primjeru je tag “OIB”, a brojevi između tagova predstavljaju OIB jedne naše tvrtke, dakle podatak.

Nazivi tagova, njihova hijerarhija (enkapsulacija) i sve ostalo, propisano je pravilima, odnosno standardom koji se zove “UBL”, a koji je definiran na razini EU. Hrvatska je prihvatila UBL standard i to u verziji “2.1.” (koliko se sjećam jer smo to programirali još prije mislim dvije godine).

U XML datoteci eRačuna se nalazi i tzv. Base64 enkriptirani niz PDF vizualizacije računa. Taj zapis služi kako bi se računalom moglo brzinski izvući i prikazati vizualna reprezentacija eRačuna, u printabilnoj formi. Dakle u eRačunu se nalaze svi pojedinačni podaci računa, smješteni unutar tagova, što se jako lako može programski pročitati (parsirati), na način da se točno zna gdje je datum računa, naziv kupca, adresa, porez, naziv robe itd. a sve bez potrebe da se dogovaraju programeri koji šalju i programeri koji primaju eRačun. Dodatno dakle se u XML eRačunu nalazi i enkriptirani niz PDF vizualizacije koju je tamo ugnjezdio onaj tko je eRačun i napravio (u našem slučaju je to WIP), a tamo se opcijski nalaze i popratni dokumenti (npr. attachirana, ugnježđena otpremnica, narudzbenica itd.) a koje isto tako u WIPu možete i sada dodati (attachirati). Na ovaj način, program primatelja može printati ili pogledati na zaslonu i te, rukom potpisane, prateće dokumente, pa je cijeli posao isporuke u stvari sadržan u jednom takvom eRačunu. Super, ali ima još malo … 🙂

eRačun se može i digitalno potpisati. Digitalni potpis jamči njegovu nepromjenjivost nakon potpisa, ali i omogućuje dokazivanje da ga je izdao baš taj izdavatelj koji i piše u  eRačunu. Ako nekoga zanima više o načelnoj tehnici rada digitalnog potpisa hasha računa, neka nam piše pa ćemo, ovisno o zainteresiranosti, napisati kratak članak i na ovu temu – jer ako bar načelno znate na koji načina funkcionira “digitalni potpis”, biti će vam puno lakše pratiti sve vezano za ove teme koje tek dolaze u velikom opsegu.

Za sada toliko, nadamo se da su sada bar neke nedoumice malo jasnije.

Lijep pozdrav